NEGATIVNA UVJERENJA

NEGATIVNA UVJERENJA


U osnovi, temeljna uvjerenja određuju kako doživljavamo i tumačimo svijet.

Baš sam pegula. Uvijek izvučem deblji kraj na poslu, a zbilja se potrudim. Nije mi jasno kako se to dogodi? – započela je svoju priču uznemirena prijateljica.

Temeljna uvjerenja su osnovna uvjerenja o sebi, drugim ljudima i svijetu u kojem živimo. To su stvari za koje, duboko u sebi, ispod svih naših površinskih misli, smatramo da su apsolutne istine. U osnovi, temeljna uvjerenja određuju kako doživljavamo i tumačimo svijet. Sjede strpljivo u podrumu uma. Kad se nešto dogodi, um otvori podrum i savjetuje se s temeljnim uvjerenjem. Ako ta uvjerenja kažu „nije sigurno“ podignut će se naše obrane i stvarnost će biti doživljena kako one nalažu, premda je možda stvaran doživljaj daleko od načina na koji ga mi interpretiramo.

Temeljna uvjerenja su, pogađate, vrlo uvjerljiva – uporno nagovaraju i uvjeravaju. Um živi svoj život oko njih, ne razmišlja o njima, ne preispituje ih, a najčešće niti ne zna za njih. Vrlo su važna jer određuju u kojoj mjeri sebe doživljavamo vrijednima, sigurnima, sposobnima, moćnima i voljenima. Imaju ogroman utjecaj na naš osjećaj pripadnosti i osnovnu sliku o tome kako nas drugi doživljavaju i tretiraju.

Diktiraju pravila po kojima živimo. Svi ih imamo. Nastaju u ranim godinama našeg života i temelje se na razmišljanjima o našim iskustvima, stvarima koje vidimo da drugi rade i savjetima koje nam daju dok odrastamo. Budući da se temeljna uvjerenja formiraju rano u životu, ona su uronjena u dječje i adolescentsko razmišljanje. U adolescentskom razmišljanju nema ništa loše, ali treba biti svjestan da tom razmišljanju nedostaje uvid i razumijevanje koje dolazi s većim životnim iskustvima.

Primjerice, adolescentsko razmišljanje ponekad zanemaruje posljedice, daje prednost trenutnom zadovoljenju u odnosu na dugoročne ciljeve, oslanja se na stereotipove i predrasude, bude vrlo sebično ili egocentrično, koristi subjektivna obrazloženja, doživljava ljutnju kao izvor moći i agresiju kao sredstvo za rješavanje problema, pati od nedostatka praktičnosti te sposobnosti razmatranja i integriranja suprotstavljenih ideja. Kako bismo izašli iz ovakvog poimanja svijeta neophodno je otkriti i priznati svoja temeljna uvjerenja i pokušati ih svjesno promijeniti u zdraviji, odrasliji stil razmišljanja.

Kako izgledaju temeljna uvjerenja? Suštinsko uvjerenje o sebi uvijek je izjava u prvom licu: „Mene se ne može voljeti.“ Uvjerenje poput: „Nitko me ne voli“ je podupiruće uvjerenje - predviđanje o tome što će drugi učiniti ili su učinili na osnovi temeljnog uvjerenja. Možemo reći: „Ali istina je! Nitko me ne voli!“ No, da nema negativnog temeljnog uvjerenja, mogli bismo prihvatiti ljubav i biti voljeni. Vrlo vjerojatno je naše negativno temeljno uvjerenje ono što je pomoglo drugima da reagiraju na način na koji su to učinili. To je temeljnom vjerovanju dalo istinitost i zauzvrat smo dobili samoispunjavajuće proročanstvo.

Svoja temeljna uvjerenja možemo detektirati pomoću tehnike „strelica prema dolje.“ To uključuje praćenje svake misli do podruma prema temeljnom uvjerenju iz kojeg je proizašla. Za početak podsjetite se koju misao o sebi često imate, primjerice: „Previše odgađam.“ Zapitajte se: „Što to znači o meni?“ Odgovor bi trebao reći nešto o vama kao osobi, poput „Lijen/lijena sam“ ili „Bojim se da neću uspjeti.“ Ponovno se zapitajte: „Što to govori o meni?“ Odgovor bi mogao biti: „Slab/slaba sam“ ili „Ja sam promašaj.“ Ako idemo dalje i opet se pitamo: „Što to znači o meni?“ doći ćemo do temeljnog negativnog uvjerenja i odgovor će vjerojatno biti: „Nisam dovoljno dobar/dobra.“

Nakon što identificiramo svoj temeljni problem i jedno ili više negativnih uvjerenja, možemo započeti dijalog s unutarnjim ja koje nas štiti od boli zbog kojih su ta uvjerenja i nastala. Prvi korak je naučiti biti svjestan svojih misli. Jednom kad shvatimo da imamo automatske misli kao odgovor na svoja negativna temeljna uvjerenja, možemo se početi nositi sa životnim situacijama na odraslije načine.

Mnogi ljudi svoje misli uzimaju zdravo za gotovo. Uostalom, nismo ni naučeni razmišljati o svojim mislima. Oni su naš razgovor sa samim sobom i opisuju što nam se mota po glavi. Netko svoje misli doživljava kao komentar u glavi. Drugi ih više vide kao otisnute riječi na stranici. Ponekad misli imaju oblik slike, statične ili pokretne. Sjećanja su također vrsta misli kao i uvježbavanje govora ili izvođenje matematičke jednadžbe. Automatske misli su misli koje se instinktivno pojavljuju kao odgovor na neku situaciju. Na primjer, kad nam netko oduzme prednost u vožnji, automatski možemo pomisliti: „Koji kreten!“ Kad shvatimo da smo pomislili baš tu misao, imamo priliku sebe malo izazvati i preokrenuti je u: „Možda me jednostavno nisu vidjeli.“

Temeljna uvjerenja imaju izravan utjecaj na način na koji opažamo svijet i tumačimo što se događa. Oslikavaju naše prosudbe drugih, a također i nas samih. Formuliraju pravila po kojima živimo svaki dan. Odlučuju kako ćemo tumačiti svijet i dio su našeg razgovora sa samim sobom. Diktiraju što možemo, a što ne možemo – to su naša pravila. A znamo iz prakse koliko pravila i zakoni mogu biti loše napisani i interpretirani. Zato ih je bitno temeljito revidirati. To zahtijeva puno vremena i truda – ali može se učiniti.

Centar Restart

Centar Restart

Centar Restart je mjesto rada na osobnom razvoju odraslih kroz metode tjelesno-orijentirane psihoterapije i ekspresivne art terapije.

Prijava na Newsletter